Archive for the Uncategorized Category

Stuck in the ’80s

Posted in konfabuliranje on April 15, 2008 by karver07

Jutros sam prilično dobro zaglavljena u udobnu stolicu, dok lektorišem treći tekst. To je zaista iznenađujuće, prilično, opet kažem, jer gotovo da oka nisam sklopila. Čitala sam “Čarobni breg” do nekih 7h, klopala pileću supu koju je moja cimerka sjajno skuvala, i izgleda da je upravo ona (supa, ne cimerka) zaslužna što sam danas tako raspoložena za rad. Na poslu sam bila nešto malo pre 8h. Pogledala sam dnevne vesti i pročačkala po netu, tu i tamo. Tako (ne pitajte kako) naleteh na blog Stuck in the ’80s i zaustavih se! Klik, klik, i klik… opsss… glavio, glavio, zaglaviooooo…

Arhiva svih onih stvari čije potomke danas uzgajamo u svojim glavicama…

Obavezno pogledajte!

Tribina: književnost u različitim medijima

Posted in Uncategorized on April 2, 2008 by karver07

plakat-boja.jpg

Sinergija

Posted in Uncategorized on February 20, 2008 by karver07

Danas su moje kolege opijene prolećem. Ja jedem sendvič bez sira, i bez mesa. Trebalo je ubiti, to što me ubija. Ženski orgazam nema veze sa penetracijom. Sex je energija. Vid energije. Osećam kako ulizi u mene, hladno, tuđe…(Silvija Plat, Tri žene)

schiele.gif

Žensko lice, množina

Posted in Uncategorized on February 14, 2008 by karver07

U okviru ciklusa Otvorena vrata, u petak u 19.30h Kulturni centar Novoga Sada i Centar za novu književnost Neolit organizuju poetsko veče pod nazivom “Žensko lice, množina”. U programu učestvuju:

Šejla Šehabović, Tuzla

Asja Bakić, Tuzla

Dragana Beleslijin, Novi Sad

Dragoslava Barzut, Novi Sad

Gde je to danas (do)stigla ženska poezija i šta je to u stvari žensko pismo?

KULTURNI CENTAR NOVOG SADA

ART klub, Katolička porta 5

Petak, 15. februar 19.30h

DRAMA: Sex je koren svega

Posted in pisanije on January 30, 2008 by karver07

podnaslov: To se ne radi pre braka.

LICA:

Bojan, prvi kafanski

Milica, druga kafanska

Aca, treći kafanski

Daca, četvrta kafanska

I ČIN

MILICA: Dobila sam, danas….

BOJAN: Što i nije tako loše…

ACA: Ma pusti ih Daco, opet se foliraju!

DACA: Ma razumem ih, i ja se danas…je Utorak! I ona je imala - ispit.

MILICA: Kako nije loše? A on se gadi krvi po svojim butinama i kondomu….

BOJAN: Ah, jadan psić!

DACA: Utorak na sredu, sve ide po redu!!!!

BOJAN: Sa nestrpljenjem sam ga očekivao, i evo, sada kada je došao, ne znam šta da radim!

DACA: Jaditi i saditi, sve zbog infinitiva - i tog “Ti”!

ACA: Da li je ovde neko uopšte zainteresovan da priča? O nekim sasvim običnim temama? Osećam samoću.

DACA: Ne treba potcenjivati samoću /dosadu/ ona je stvorila svet, i, odigrala sam sve igre…to je tako…

MILICA: Ljudi, zaključani smo! Neko je zaključao kafanu…ovi debili neće da me puste….ne mogu da otvore vrata…

BOJAN: Ali ti ne znaš da je prozor otvoren! Hajde da skačemo!

MILICA: Ne, stani….moramo ostati unutra…javili su da panduri zbog nečega dolaze…neko u kafani je sumnjiv…

ACA: Neko od nas?

(Bojan, Milica i Aca kreću ka prozoru)

DACA: Ah, stanite! I zveket lanaca može stvarati ritam!

MILICA: Sada su svi ti demoni daleki…nestvarni…

BOJAN: Moja soba je levo! Možemo do mene, da zajedno pišemo dramu.

DACA: Bojane, nisam nikada bila u tvojoj sobi, to onda i nije loše dramsko rešenje! Samo ne znam šta Aco misli o tome?

ACA: Mislim da je sada stvarno dosta! Problem je mnogo ozbiljniji nego što ti, i Bojan, i Milica mislite. Potrebna je brza i odlučna akcija! Odavde, svakako, moramo pod hitno otići. A nema razrešenja….Da li vi to uopšte shvatate!? Nema razrešenja! I nikada ga neće biti. Nikada…Iako ga očekujete, nadate se. Možda je bolje prepustiti se…Ne razmišljati…

BOJAN: Da, (D)Aco, samo se opusti, sve će to Vasa pozlatiti!

ACA: Kakav bre Vasa! Pa on je već počeo i samog sebe da mrzi! Ja ozbiljno govorim. O nama. Zapravo o meni. Čak o celom čovečanstvu! Govorim o tome da sada moramo negde da krenemo, a ne znamo gde…I zašto?

MILICA: Aleksandre, prekini! Murija samo što nije stigla, sačekaćemo da nam pregledaju lične karte, pa palimo kod Bojana! Čega se ti plašiš?

(Aca je zaćutao. Spustio pogled. Daca je začuđeno pogledala prema njemu. Bojan je deklamovao neku pesmu. Miličin pogled lutao je po zadimljenoj kafani :)

- kraj prvog čina -

II ČIN

DACA: Ludi! Ljudi! Budimo ljudi a ne diskursi! Izađimo iz sobe, iz sobe se jedino o zidovima da pisati!

MILICA: Bojanova soba je baš lepa! (za sebe) Hm, ima veliki krevet. (na glas) Aco, zašto smo morali da bežimo od murije? Ne verujem u priču o neplaćanju saobraćajne kazne.

ACA: Sada je kasno…To nije zavisilo od mene. Ja uvek bežim. (Daci) Ne znam šta bi trebalo sada da učinim (šapuće joj) Zašto Bojan samo recituje pesme?

DACA: Milice, ne bežimo! Aco, ne bežimo! Bojane: bežimo!

BOJAN: (šapuće) E, za to smo se borili…! (glasno) Ljudi, celu noć smo provelu u granju! Da li je nekomo stalo?

DACA: Stalo mi je. Preko granja i Polja, tankim Koracima…do Ulaznice…to je to! To je Stanje stvari!

MILICA: (skida majicu) Jako toplo! Bojane, ne zameraš? O čemu vi to?

BOJAN: Ali, Milice, to što ti radiš je samo ULAZNICA za nova POLJA istraživanja! Ovi KORACI koje preduzimaš ne prezentuju stvarno STANJE STVARI!

MILICA: Ne želim da KORACI koje preduzimam prezentuju STANJE STVARI, želim samo da završim radnju do kraja, do cilja. (Bojanu, flertujući) Kako li se sada čini nova “SCENA”?

DACA: Ovako. Zamislite sliku:

Danas je bio utorak. Prvi put, u istoriji, ispit se polagao pismeno, što, nažalost, znači da ćemo rezultate znati tek u ponedeljak! Znam, svi smo prošli! Milice? Aco? Bojaneeee?

ACA: Uvek ista priča….

MILICA: Bojane! Ljudi! Suština drame je u radnji! Da li bi ti, Bojane, mogao započeti neku radnju? Evo, pomoći ću ti!

BOJAN: (šapuće)….O, da, da, da…..(glasno) Dadaizam! Nisam sam!

DACA: Trt-mrt….život il’….

(Milica prilazi Bojanu. Aca odlazi. Daca mu ne dozvoljava da ode. Mrak. Čuje se pesma “Kao jučer”)

- kraj drugog čina -

TREĆI ČIN IGRA SE NA SCENI DOK JE PUBLIKA NA PIŠ-PUŠ PAUZI

IV ČIN

BOJAN: (leži na krevetu, puši cigaretu) Ne mogu da verujem da sam opet propušio!

ACA: Jebiga. Dešava se…Nego, stvarno, zašto ti je to trebalo?

BOJAN: Upitnike ili kobra? Pitanje je sad! Od toliko razmišljanja mi se pripišalo! Idem da ulovim zmiju!

ACA: Jebi se. Ozbiljno te pitam!

BOJAN: (iz wc-a viče) Već sam se jebao! Ozbiljno ti kažem!

(U sobu ulaze Milica i Daca)

MILICA: (zabezeknuta što vidi Bojana i Acu gole, Aca u krevetu puši, a Bojan upravo izašao iz wc-a) Super! Opet sam ostala nedojebana!

DACA: Misliš? Onda si odlično odglumila onaj orgazam….

(svo četvoro ostaju goli na sceni)

- KRAJ -

Sutra počinje!

Posted in Uncategorized on December 2, 2007 by karver07

dscn2364.jpg

Program:

3. decembar
12.00–13.00h Konferencija za novinare, Biblioteka grada Beograda (Vukova sala), Knez Mihailova 56 13.00–13.45h TRGni se! POEZIJA! – čitanje poezije, ispred Biblioteke grada Beograda, Knez Mihailova 56
19.00–19.30h Otvaranje izložbe fotografija Ivane Vajman Džekson i Igora Pavićevića – otvaranje festivala, Kulturni centar District (Muzej primenjene umetnosti), Vuka Karadžića 18
20.00–20.35h Projekcija filma o Trećem Trgu (režija Neško Uskoković), Kulrurni centar District (Muzej primenjene umetnosti), Vuka Karadžića 18
4. decembar
11.00–11.45h Kafa sa umetnikom – razgovor, Biblioteka (kafe-restoran), Terazije 27
12.00–14.00h Čemu festivali poezije? – razgovor, Biblioteka grada Beograda (Vukova sala), Knez Mihailova 56
18.00–19.30h Poezija, Poezija! – pesničko veče, Studentski kulturni cenatar (Happy centar), Kralja Milana 48
22.00–24.00h Poezija u baru – čitanje za šankom, Casa Garcia (španski bar), Kraljevića Marka 19
5. decembar
11.00–11.45h Kafa sa umetnikom – razgovor, Biblioteka (kafe-restoran), Terazije 27
12.00–12.45h TRGni se! POEZIJA! – čitanje poezije, ispred Biblioteke grada Beograda, Knez Mihailova 56
18.00–19.30h Poezija, Poezija! – završno pesničko veče, Studentski kulturni cenatar (Livingroom), Kralja Milana 48
22.00–24.00h Poezija u baru – čitanje za šankom, zatvaranje festivala, Casa Garcia (španski bar), Kraljevića Marka 19

Prvi beogradski festival poezije – beogradski.trg_007, od 3. do 5. decembra, okupiće pesnike i likovne umetnike najnovije generacije iz Beograda (Ana Seferović, Tamara Šuškić, Milan Dobričić, Milosav Gudović, Igor Pavićević, Uroš Kotlajić, Dejan Matić), Srbije (Enes Halilović, Dragoslava Barzut, Petar Matović), Portugala (Žoze Luis Peišoto), Velike Britanije (Ivana Vajman Džekson), Kanade (Heder Tejlor), Rusije (Dmitrij Kuzmin), Poljske (Eva Zonenberg), Češke (Lenka Danjhelova), Slovenije (Robert Simonišek), Bosne i Hercegovine, (Šejla Šehabović, Tanja Stupar Trifunović), Makedonije (Kate Jovanovska), Hrvatske (Marija Andrijašević) i Crne Gore (Jovanka Uljarević), pod sloganom: TRGNI SE! POEZIJA!

Učesnici festivala (22 učesnika iz 12 zemalja) predstaviće svoje stvaralaštvo i odnos prema velikom gradu kroz nekoliko programa (čitanje poezije na trgu, na ulici, u galeriji, u baru, za šankom, razgovor za okruglim stolom, u kafeteriji; otvaranje izložbe fotografija trgova Londona, Njujorka i Beograda, projekcija filma, fotografisanje trgova Beograda, itd.).

 

Od Pornoproletera za Karver

Posted in Uncategorized on September 3, 2007 by karver07

schiele_wally_in_roter_bluse_mit_erhobenen_knien.jpg

Pokazi mi

od cega si napravljena

Pokazi mi

tvoje nago telo,

Pokazi mi

gde je bolelo.

Pokazi mi

bez zalopojke,

Pokazi mi

tvoje male dojke.

Pokazi mi

za strast napravljena,

Pokazi mi

uvek napaljena.

Mislis da je svrseno?

Nije, Pokazi mi

tvoje duge,

Pokazi mi

nemas druge.

Pokazi mi,

kako se dizes,

Pokazi mi

kako rane lizes.

Pokazi mi

sta te gasi,

Pokazi mi

gde zive strasti.

Pokazi mi

kako se mucis,

Pokazi mi

kako snage lucis.

Pokazi mi

um se bori,

Pokazi mi

kako se gori.

Pokazi mi

kako se hranis,

Pokazi mi

da se branis.

Pokazi mi

tvoje more,

Pokazi mi

sta one tvore.

Pokazi mi

zbog bola jaka,

Pokazi mi

da nisi taka.

Pokazi mi

tvoj kovitlac,

Pokazi mi

gde lezi svitac.

Pokazi mi

sve iza tebe,

Pokazi mi

da to ne grebe.

Pokazi mi

necu otici,

Pokazi mi
nezno cu prici.

Federico Fellini

Posted in Uncategorized on July 29, 2007 by karver07

 

PREVAZILAŽENJE KREATIVNE KRIZE KROZ STVARANJE                             NA PRIMERU FILMA OSAM I PO

 

 tekst piše:Milica Stojanov

 

        „Svoje filmove doživljavam kao svedočanstva o sebi; svaka priča koju pričam je jedan deo moga života…“, piše Felini, a čini se da je upravo film „Osam i po“ najiskrenija i najličnija priča koju je „ispričao“.

 

fellini.jpg

          Naime, u svakom filmu reditelj u nekom smislu priča o sebi, bar utoliko što tema o kojoj pravi film mora da prođe kroz prizmu njegove ličnosti i, uopšte, on daje svoje tumačenje sveta, daje nam onaj svet koji opaža kroz svoju individualnost, satkanu njegovim genima, duhovnim nasleđem, prostorom u kome je njegova tanana ličnost nastala. To prožimanje rediteljeve ličnosti daje delu određeni pečat, daje specifičnost njegovom rediteljskom radu i rezultatu. Međutim, ovaj film se čini najličnijim jer su u njemu sadržani autobigrafski elementi, koji su se u filmu našli gotovo slučajno: autor je hteo da napravi film o piscu koji je ostao bez inspiracije, a napravio je film o sebi i svojoj kreativnoj krizi.

          Tema filma je umetnička, ali i lična kriza jednog poznatog reditelja, koji u želji da se odmori ili pobegne od odgovornosti i neuroza odlazi u banju, ali ga i tamo sustižu producenti, filmski radnici, glumci i neuroze i krize koje dolaze s njima. Tema je obrađena na jedan specifičan način -  bez posebnog zapleta i raspleta, bez linearne dramaturške strukture. Događaji se ređaju asocijativnim putem čineći otvoreni tip dramske strukture.  Scenario je bez ikakvih pravila drame, zasnovan je na fenomenološkom opisivanju lika. Da li bi dolazak žene, ili ljubavnice, ili sukob sa ženom bili neki zaplet? Verovatno ne, jer se tu ne menja ni on, niti one, niti njihovi stavovi, osećanja. Radnja ne napreduje nekom akcijom glavnog junaka, već se ta kriza i ličnost glavnog junaka opisuju asocijativnim putem, snovima, željama, a film je i povezan asocijativno: npr. ugledavši neku devojku u belom Gvidu počne da se priviđa Klaudija; ugledavši ljubavnicu, zamišlja je kako pleše sa svojom ženom; ugledavši puniju ženu dok priča sa kardinalom on se seti Saragine i svog odnosa prema katoličanstvu.

Sve je ispričano putem snova, aluzija, podsvesnog, mašte, sećanja glavnog junaka Gvida i upravo je u tome specifičnost ovog filma. Kroz snove ga upoznajemo, razumemo i njega i njegovu krizu, s tim što je upravo na ovaj način doživljavamo snažnije nego da je ona predstavljena na samo realnom nivou. Slike iz njegovih veoma maštovitih snova više utiču na gledaoca, zapanjuju ga, zainteresuju, začude i intenzivno uvlače u sam film, u Gvidovu svest.  „Zar san svojim slikama ne fascinira, ne plaši, ne uznosi, ne muči, ne hrani?“ On otvara za naše poznavanje unutrašnji svet jednog bića, ne ono što kaže već ono što je zaista on – njegovo nesvesno, njegove korene, želje, maštu.

Felini ne koristi nikakvu filmsku interpunkciju poput pretapanja, otamnjenja, zatamnjenja, kojom bi označio prelaze između sna i jave, realnog i irealnog. Gledalac nije siguran da li je u pitanju san ili java, prošlost ili sadašnjost. Ovim postupkom Felini sve više uvlači gledaoca u film, tera ga da poveruje u te slike, a tek da kasnije otkrije da je to san. Ponekad ostavlja gledaoca u nedoumici između nivoa stvarnost, kao na primer na samom kraju. Felini je snovima dao mesta ako ne više, a ono koliko i stvarnosti u filmu, što govori o njegovoj opčinjenosti snagom snova. Ljudi suviše veruju materijalnom svetu, snovi su nešto duhovno, ne možemo ih nikako poreći, ne mogu reći da nisam videla i osetila onaj cvet koji sam jutros sanjala, taj san je stvaran i govori o meni. U snu boja je ideja, koncept, osećanje, i zaista je važna, kao u slikarstvu…Onaj ko sanja može da vidi crveno polje, zelenog konja, žuto nebo i to nisu apsurdi. To su slike natopljene osećanjem koje ih nadahnjuje.-kaže Felini. Svojim slikama, figurama, film treba da utiče na gledaoce kao san. Ovim filmom  Felini postiže svoju nameru.

Film počinje košmarom (što tek kasnije otkrivamo), u kojem vidimo glavnog junaka kako se guši, zarobljen u kolima u sred gustog saobraćaja. Osećanja klaustrofobije, nemoći, straha, snažno dopiru do gledaoca putem te slike, dopunjene čudnom tišinom spolja i jakim zvučima jecaja i udaraca u auto iznutra, što sugeriše regresivni način bežanja od problema. Sve oči su uprte u Gvida i gledaju njegovo gušenje a niko ne pomaže, što se kasnije razrađuje u filmu. Kamera naglašava pojedina lica tako što se zaustavi nekoliko sekundi na njima. To su čudne, neme face, sa kojima Felini stvara svoje svetove. Njihova pojavnost je značajnija od tehnike glume. Felini je opsednut čudnim likovima. Jednom je izjavio da bi voleo da vidi sva lica na planeti. Idem i tražim izražajna lica, karakteristična, koja kažu sve o sebi već prilikom prvog pojavljivanja na ekranu. Felini je crtao svoje likove. Na košmar u ovoj sekvenci upućuje i statičnot i nereagovanje tih lica.

 O rastrojenosti i ludilu u koje je zapao glavni junak svedoči sjajna scena u banji kod izvora. Pre svega muzika koja je izabrana iz „Seviljskog berberina“ je izuzetno efektna – svojim veselim tonom i veoma brzim ritmom, uz „plesanje“ kamere kroz sav taj čudni, smešni, ponegde ludački svet i uz mizanscen redova oko izvora postiže se živi ritam scene, čak ludački polet, kao neki vrtoglavi ples u kome se, pored svih onih lica, na koje kamera bukvalno naleće, nalazi i Gvido. Atmosferi tog veselog ludila doprinosi i jako svetlo, svetle boje i kišobrani koji su svuda okolo.

Gvidov odnos prema ženama je, takođe, prenaglašen. Sem ljubavnice u banju stiže i njegova supruga sa kojom dolazi u sukob. Iz sna u haremu saznajemo njegove želje vezane za žene, jer on sanja o jednom izolovanom mestu njegovog detinjstva gde bi zajedno živele sve njegove žene koje je ikada video. One bi živele samo za njega, sve radile za njega – ne  bi bile ljubomorne, već presrećne što su tu. On je među njima moćan – on je njihov gospodar. Marčelo je ovde obučen poput nekog kauboja sa bičem u ruci, koji profesor Babac u svojoj knjizi Snoliki film objašnjava kao falusni simbol. Njegovim rajem dominiraju žene, zvuk harfe, topla kuća iz detinjstva, ali i u tom snu se nešto buni, ne dozvoljava da bude kako on želi, dolazi do revolucije: prenaglašena vika, krupni kadrovi ljute Saragine, kretanje u krugovima uz revolucionarnu muziku… Taj haos Gvido uspeva (u snu) da smiri svojim bičem, ali žene, umesto da se bune, kao da uživaju u ovom činu, scena deluje kao neki ritual i mi uviđamo šta Gvido želi od žena, kako prikriva svoju nemoć, snagu, muškost. Felini o tome kaže: Istina je, u mojim filmovima često je prisutan lik žene prenaglašenih oblina, velike, moćne… 

Tokom jednog sna upoznajemo Gvidove roditelje. Pomalo hamletovski, on priča sa duhom svoga oca, koga nešto kasnije vraća u grob. Ova scena zastrašuje atmosferom, kao i pokretima kamere koja sa ljulja poput klatna dok otac govori o svojoj teskobi u malom prostoru groba. Momenat majčinog poljupca koji se pretvara u ženin ima nešto edipovsko u sebi. To poistovećenje majke i žene naglašeno je i u haremskoj sceni.

Polako otkrivamo da su sva ta sećanja, maštanja i snovi ideje za njegov film - kao da iz sebe vadi sve  što ima da bi stavio u taj film, ali je sve to osuđeno od strane kritičara kao nepotrebno (koga to još zanima?), pa i anahrono, jer smo u vremenu avangarde i treba stvarati u tom stilu. Kao i u životu i u ovom filmu Felini se bori protiv takvog stava, protiv svake normativnosti i klasifikacije nečijeg rada u određeni stil, a zalaže se za autentičnost i originalnost, gde nikakav stil, ni utvrđena forma ne smeju da ograniče autorovu kreativnu slobodu. Sukob sa kritičarem je fino izveden u  sceni u kojoj Gvido zamišlja kako je dao naređenja da se isti obesi i to se izvršava odmah.

Napadi novinara i kritičara dovedeni su do vrhunca u pretposlednjoj sceni. U tom urnebesu od glasova, pitanja, lica koja se nameću, napadaju, smeju se podrugljivo i svi u jednom kružnom kretanju, sa pojačanom muzikom i tenzijom, Gvido pokušava pobeći. Više ne upravlja sobom – on  leti od ruke do ruke drugima, on više nije gospodar svoga života – kao  što nema svoj film, on više nema ni sebe. Sada se prisećamo prvog sna u kojem pokušava da odleti, ali ga vezuju i on pada u more, koje je kod Felinija povezano sa njegovim najdubljim i najintimnijim strahovima iz detinjstva. (Felini je kao mladić imao najveće strahove vezane za more, veliku vodu.)

Zatim mu daju pištolj da okonča sve. Pucanj.

U poslednjoj sceni sasvim neočekivano vidimo živog Gvida, da li je java ili san, i da li je san možda bio onaj pucanj. Koje značanje leži iza tog pucnja? Gvido je ubio svoju krizu i probleme. Poslednja scena je katarzična, još jedna masovna scena po kojima je Felini veoma poznat. To je svečano, veselo finale u koje nas uvode klovnovi otvarajući zavesu, a zatim ulaze svi likovi iz njegovog života da se poklone kao u predstavi. On ovde konačno uspeva da režira, jer je ubio krizu i sada režira svojim snovima. Svi su u belom i igraju u kolu, u krugu i on zajedno sa njima; tu su i njegovi roditelji. Svuda okolo su reflektori i bele zavese, muzika je pojačana, klovnovska. Efekat je dinamičnost scene – lepršavost, brz i veseli ritam. Složenim mizanscenom i finim pokretima kamere stiče se utisak jedne lepe koreografije koja se ubrzo završava gašenjem svetla i utišavanjem muzike.            

Predstava je završena.  

 

EXIT-iranjee i joshh ponneshhto

Posted in Uncategorized on July 24, 2007 by karver07

 

tekst pishee>> Markiza de Future

 

kako ste se samo nassli u tim slipavim kolonama, prassnjavi do pasa, oznojani, veseli, razdragani, pijani I nakljukani, sretni ssto ccete podrigivati uz prodigy I kenjkati uz piskutave bisti bojsssss, a najvecca zvezda exita valjda je obojeni program, ili lorin hil, ne neee mora da su ipak kud idijoti.. fuck, vrag cce ga znati, sadrzzaj je tako bogat I egzoticcan da prosto ne znate ccijim jezicima stranaca oko vas (a stranaca nikad visse) ste omamljeni.nadam se da ste izdvojili silne gvozdenjake I papiricce I tokene (novi exit izum - zzetoni koje kupujete za novac I onda bez problema bez masti I sseccera I aditiva, sa minimalnim ccekanjem za ssankom, I naravno, vrlo povoljno - za strance - dobijete vass omiljeni napitak ::::: exit napoj) !!!!!!! ssto recce dragoslava barzut :::: exit je savrsseno finansijski prilagodjen strancima… tako da ne morate nigde putovati od 12. do 15.jula, vi ste zapravo u britaniji ili rumuniji ili francuskoj ili pizdoliji, a ne u novom sadu, pa samo oslussnite jezike oko vas, udjite u taxi od ZZS do tvrdjave I platite 2000din ili pojedite sendvicc na djavi za 150din…..jupiiiii….. a u CRNOJ KUCCI mozzete svakodnevno uzzivati u razgovorima I tribinama I filmovima na temu britanske subkulture I svih tih divnih fenomena koje nam britanci donose u srbiju pa cce omladinci pankeri crnokuccassi tribinama koje im omoguccila britanska ambasada, biti najzanimljivija pripomocc I porod exitarenja u ovim pakleno vrelim danima, samo dodjite I oseccajte se kao u sotoninoj kucci, ovo nije san, ovo je vassa najvecca noccna mora u novom sadu hoh ho hooooo.taccka.org.fest.i budite ljubazni prema strancima, jer exit je srbija u najboljem izdanju(ovo je najpametnije ssto sam proccitala iz reklama za exit, mislim da je u nekoj gloriji ili sliccnom ccasopisu, joss pre mesec dana)!!!!!!

 

a djava, nassa stara ofucana kurvesstina, vrlo ljuta…. a I exit se malo uspizdio…. zapravo tu se visse ne zna ko koga jebe u dupe I usta, ko penetrira a ko se trlja o mekane ssumarke I livadice I obline stare dame, a ko gura tokene u piccku I uspaljuje ponosite kurccine regge ritmom, pa ajmo malo levo pa rukice gore pa gegaj se desno I samo se gee ee gga aaa j, dok poluuzdignuto, nekako jedva prkosecci gravitaciji, miliss u kolonama pevajucci stihove INDEXovog POZORRISSTANCEta :::: ja sam exit degenerik!!!! ajmo sad joss visse ruke gore, ako vam ovo nije bilo jasno nema veze bitno je da se dobro zajebavamo, BITNA JE ENERGIJA (= kljuccna reccenica koja istovremeno odjekuje u british crnoj kucci punk pakla, gde jedina alternativa-margina-kontra kultura??? novog sada ponosito, takodje blago podignutih PUNK kurrcina, uzvikuje svoje PUNK intelektualne mantre…. rekla sam intelektualne???? pardon, mi se naravno ogradjujemo od toga, pa mi ne filozofiramo I ssta ti ja znam, uopsste se ne kreccemo u tim dosadnim spe(ja)kulacijama…te mislecce zajebancije….. mi samo sviramo…. I bunimo se…. protiv ccega, nemamo pojma, zapravo nam nikako nissta nije bass jasno…. ali nema veze…. bitna je energija!!!! pa mi smo svirali u NS joss dok niko nije… joss su I beograd I ljubljana I zagreb bili za nas provincija, a ne mi, mi uopsste bozze crnokuccasski nas ti saccuvaj, nemamo taj kompleks provincije…. mi smo uvek imali najbolju alternativu u svim sektorima kulture…. I prvi bili protiv milossevicca….. I bili protiv…. I navijali za fudbalski tim….i nekako prvi I autenticcni autonomassi….i ne pada nam napamet, nama to jest meni peccinku iz atheist rap-a, da npr. sviramo u NS-time-u, zbog politicckih razloga I neslaganja….i…..UPS….neko spominjao neke IDEOLOGIJE ili politiccke pozadine ilii socio kontekste????? ma neeeeeeeeee…. mi se od toga ogradjujemo…. mi smo ccisti I nevini…. I punk je ccist I nevin…. I sva umetnost…. I ccista I nevina I zezatorska…. (ovo dobro zapamtiti!!!!) nas zanima muzika….. mi zzivimo punk a ne filozofiramo…. mi smo sasvim obiccni ljudi I mi smo joss dok niko nije______ _  _ _ _ mi sviramo I super se zajebavamo…. bitna je energija!!!!!).taccka na taccku.taccka pod taccku.taccka opkoraccila taccku pa skacce po njoj I guta je sve u ssesnaes’, kao u porniccima.u ovom promiskuitetnom vrtlogu gde se ne zna ko koga, uh u poeziji je previsse vrucce (ivan r ^ maja s), koji centar koja margina, koliko mainstream-ova I alternativa, olio alternativa unutar mainstream-a…..potrebno je stvari malo razjasniti……  evo evo, sad cce ANAL-iticcarka da se potpisse. dupetom naravno.evo naslanjam se na ekran…I ssta ja to vidim?????

 

da ne produzzim u besvest, sklona skribodrkotinama, opisaccu nastup NEOLITA na exitu, I konstelaciju bitnu za ovaj problem! a da je problem I da previsse bode occi, upravo zato ssto veccina  ne kapira niti misli, vecc samo reaguje, occito je iz veccine rekacija koje smo dozzivljavali do sad…. zapravo, ljudi misle permanentno, ali misle da ne misle I ccesto ne zzele da imaju meta poziciju (koja ne mora biti privilegija filozofa) kojom bi mogli da objasne svassta, ccak ni zzelju za tim, jer im nije stalo do intelektualnih uzbudljivih igrarija tela, vecc samo do ZEZANJA!!!! I to je problem!!!! ja vidim problem u tome ssto je vecci deo nasse ‘kulture’ zezatorski I zajebantski I ssto je samo to, I ssto se ogradjuje od svih skala missljenja kao kad vragovi I vrazziccke bezze od krsta, kao da bi svaka teorija morala biti neprikosnovena, hladna I suhoparna, dosadna….. misljenje je za mene telo, meso (merlopontijevski), sladostrasscce, rizik, avantura, ringisspil, torpedo, uzbudljivo izmesstanje, moguccnost da se bude interventan…. a ne misliti je ccesto vrlo opasno, upravo zbog toga ssto sva ova mislecca bicca koja misle da ne misle - proizvode ccesto vrlo opasne I diskriminatorne vrednosne sisteme, ccesto ih I nameccu, a da to ne vide, a da necce ni da govore o tome, a da misle kako su ccisti I nevini, bogom dani, prirodni, I da se to zapravo ni ne ticce toga ccime se oni bave…. ‘ajmo sad ponovo u sskolicu (razred nulti - nulto pismo - rolan bart), pa ispoccetka >>>> LEKCIJA NO1 >>>>>>> niccega nema bez ideologija, bilo one eksplicitne ili implicitne, nazvali mi to ideologijama ili predrasudama, jezicckim igrama, kontekstima u kojima smo vecc drusstveno odredjeni, bojama kojima su nas vecc obojili a mi nessto prihvatili po izboru a nessto  bez izbora, samo se onako komforno stopili, kao u masi koja curi po tvrdjavi za vreme exita….. svejedno……. kakva je ideologija neccega, to zanima one koji postavljaju ta pitanja, pa kad postavite pitanje npr. u crnoj kucci, koje je mozzda I malo pipkavo, kakva je njihova ideologija I kad pokussate taticci da im pokazzete kako su oni sami sebe prikazali ccak i vrlo jasno u odredjenim ideologijama, a pomalo smusseno I bojazzljivo se svi ogradili od toga, onda naravno ili muk ili coktanje ili bunjenje…. ccesto bez ikakvih objassnjenja I argumentacije, bez soccnih telo-razgovora…..samo prazna zajebancija….. ili produkovanje vecc gotovih ideologija koje su oni posisali ne videcci kako samo nastavljaju da prenose neku ideologiju (u tom smislu se njima I manipulira)….jer… bitna je energija!!!!…..ili kada npr. postavite pitanje kakva je ideologija EXITA :::::: prosto vrlo jasno postavite pitanje o ideologiji EXITA, bez smesstanja na poziciju ZA ili PROTIV exita, nego samo jednostavno pitate, hoccete da znate o ccemu se radi, hoccete da vam neko kazze ssta MISLI o tome…. a da nije ono ssto ste mogli ccitati u veccini novina za vreme exita ::::: pitanje ::: kako vam je bilo na exitu? supeeeeeeeeerisskaaaaa bass sam se ludo provela,bili smo prvo na main stage-u pa na electro pa smo onda malo extacy pa malo dj-ing pa malo guarana pa smo celu nocc bile luuuuude I najvisse smo plesali a prodigy su bili tako super bile smo u prvim redovima I nema veze ssto nas zgazili bass je bilo super eee TEBRA I SISTER pa to je prodigy!!!! bass smo bile uzbudjene I vrlo najezzenih bradavica I sisa uh, docci ccu sledecce godine sigurno ponovo, divni ste vi novosadanji-stranci, stranci, ne novosadjani, ne, ko su uopsste novosadjani u novom sadu I je li to bitno u vremenu multikulture, ne…. ma nije bitno… bitna je energija!!!!! eh, a onda je pitate :::::  a ssta ti MISLISS (ovaj put zbilja ssta misliss) kakvu ideologiju EXIT prezentira (bolje recci uliva u mozgove mase koja se ni ne pita), je li to zaista kulturna scena ns-a, ssta je uopsste kultura I ssta nam ona nudi, kakva je kulturna politika ove manifestacije, ko to placca I odakle I gde ide taj novac, je li to mainstrean ili nessto drugo, ssta bi to uopsste bilo danas drugo?, zassto je exit prvobitno pocceo (onaj tromeseccni kao predizborni pipak u kampanji protiv milossevicca) alternativa, a zassto se I danas deklarira ao alternativa I nisu li se stvari malo izmenile? zassto ti idess na exit, da li tebe zanima muzika, ako da ssta ti slussass I zassto, ssta je za tebe dobra muzika a ssta ne, je li to samo super provod suppeeeeer zeeeeezanjeeee, ssta misliss o cenama na exitu, da li se pitass je li to presupo ili nije, kojim standardima je prilagodjeno, da li te zanimaju kapitalisticcki mehanizmi cele ove massinerije, licci li ti nekako groteskno sve to na neki vassar sa licitarskim srcima (a i to mozzete kupiti na exitu, naroccito u gradiccu, pre ulaza na tvrdjavu, ljudi izneli sve ssto moglo da se nadje u kucci I papreno prodaju, daj da I oni barem zarade kad jadni moraju da trpe tu buku I te drogirane mlade ju ju juuu cccc, pa hajde bar da nessto prodaju dozvolili smo im to pa smo im zapussili usta, pa’ajmo maso navali na prave domacce usstipke, evo pecceno meso frsissko od jutros sa riblje pijace, kupite tanga gaccice s natpisom EXIT za uspomenu I mnoge suvenire I mnogu pravu domaccu hranu, izbor da ti se zavrti u glavi), I onda nastaviss da pitass tu super exit lujku, a je li za tebe kvalitetan sadrzzaj taj koji ti nudi exit, a ssta je za tebe uopsste kvalitetan kulturni sadrzzaj, a zassto voliss nessto a zassto drugo, a ccime se ti baviss I ssta studirass I jesi li uopsste razmissljala zassto je to bitno za ono kako ti misliss, a jesi li upuccena u kulturno politiccku priccu malo, pa ssta misliss kako u ovoj zemlji uvek ima para za veliiiike grandeee spektakle tipa exit, tipa goran bregovicc i trubacci, tipa zzeljko joksimovicc, svaki GUCCA stil… a nema para za mnogo sstossta, da ne ssirimo socijalnu priccu (a itekako bismo mogli I dalje), da ostanemo npr. samo u sektoru kulture, jesi li se pitala kako to nemaju para pozorissta nemaju para ni za jedna projekat nevladine organizacije, nema para za izdavanje knjiga, ma nema para ni za wc papir u nekoj kulturnoj instituciji (jeste li primetili da, barem od 1998 od kako pohodim Filozofski faklutet - nikad nismo imali wc papir ni sapun, do nedavno, a I sad ccesto izostaje), kako to da svi priccaju kako nema visse klinaca koji sviraju, stariji pankeri se zzale kako nema visse pankera  a grad pun klinaca koji to rade, I to dobro, a ne samo punk, nego imate raznozzanrovskih kvalitetnih muziccara-ki, umetnika-ca, mislilaca-teljki, teoreticcara-ki, grad je prepun ideja sve vrvi I puca I curi iz pametnih glavica, samo nemaju jebene pare, nemaju moguccnosti da nessto izvedu, urade, ccesto su osujeccivani vrlo eksplicitnim cenzurama, pretnjama, ssikaniranjima…pa je li onda, u gubitku jasnih pozicija centra I margine u ovom pluralnom postpostmodernom svetu, to nova podela, npr. mainstream u punk-u I margine u punk-u (ovo mi je nass ozren koji je bolje obavessten o punk kulturi u ns objasnio, pa bi onda obojeni program, ritam nereda I sliccno bili mainstream koji uopsste ni ne dozvoljava novim klincima da se ispolje, oni zauzeli sve pozicije oni mile po exitu I samo ga veliccaju…), kako to da crnokuccasski magovi I dalje se klanjaju fetissu novosadske neoavangarde 60-ih I 70-ih I iskljuccivo tome kao da visse nissta posle toga ne postoji, kao da se nisu pojavili novi autori I autorke, kako to da nikad nisu zvali gerusiju da saradjuje sa njima na tribinama iako znaju za nas I stalno priccaju o zainteresovanosti za saradnju, zapravo puno priccaju a vrlo su hermeticcni (mada svi barataju preuzetim terminologijama iz nekih diskursa koja uopsste nisu osvestili, pa svi govore o diskursima, o prelipatinjima, o multimediji, o interakciji, o intertxtualnosti, o kiber fenomenima,o webu-u, pa uopsste da li neko od tih margina zna da objasni ssta je taccno margina I koja je razlika izmedju margine, alternative, kontra-kulture, sub-kulture, centra, mainstream-a????), pa onda sve te ‘margine’ u ns nekako hermeticcne, pa svi mrze jedni druge I pljuju, pa ti provincijalni sistemi gde niko nissta onda ni ne radi ili radi strogo po svojim pravilima I sistemima bez moguccnosti prodiranja stranog elementa, kako nam to ilija lepo objassnjavao, grade svoje identitete upravo na tom pozicioniranju naspram idealnog neprijatelja, bez neprijatelja nema ni mene, ako nemam onog protiv koga sam onda ne znam ni ko sam ja, ako ne mrzim hrvate onda ne mogu biti srbenda jer susstina svakog srbende je da mrzi hrvate, ako ne pljujem komercijalnu kulturu bila ona pink ili mtv ili exit? (ups mala zavrzlama s ovim pozicioniranjem, na ovo ccemo se vratiti posle) ako nisam protiv akademskog konvencionalnog sviranja, onda nisam punker, ako se te granice malo pomere pa mi visse nije jasno ko mi je neprijatelj a ko nije, jer kako sad to npr.rage against machine bili prvi na mtv listama - to mora da je neka zavera (ovo sam rekao JA neki bale iz benda luna ili la strada ili oboje I ja sam isto pravi autenticcni prirodni bogom dani punker) ili kako to da b92 I pink vrlo licce, sad mi nije bass jasno ssta je to protiv ccega sam ja, ili ako karleussa I pola turbofolk kulture poccne da nosi kreste jer je neopunk stil u modi, ko je onda panker jebote, uh sad  mi nissta nije jasno, a da se vratimo na pitanja za tebe mala moja exit curice ssto curiss u tim kolonama, je li bre zzenturacco, jesi li ti uopsste razmissljala o svemu tome, mislite li vi zzene uopsste nekad nessto (ili to samo mi bogomdani pimpeki), pa reci ti meni exit pussaccice koliko ti cigareta dnevno popussiss I da li se pitass o tome I da li ti uopsste nessto misliss I reci mi samo da li je nekada te to pitao neko od silnih pitacca ispitivacca paparaca I novinara I novinarki sa bibera, glamurame, city I sliccnih ‘kulturnih’ emisija (pa onda imamo gomilu ‘kulturnih’ radnika koji nas obavesstavaju o raznim ‘kulturnim’ dogadjajima, pa posete oni nekad I knjizzevne vecceri I tribine I svirke, pa onda postavljaju vrlo simpaticcna pitanja gde se vidi kako n e m a j u  p o j m a  o tome o ccemu treba da priccaju, pa nama je na knjizzevni maraton dossla riba bass sa neke takve emisije, zaboravila sam da li biber ili view ili nessto sliccno, pa je bass lepo ispitivala slobodana tissmu, dussana przzulja i???? bass sa vrlo mudrim I interesantnim pitanjima, tipa ssta vi to radite?… (ja pala s marsa). pa se malo raspitala I ccula da je tissma bio I muziccar, pa je kurcu fala mogla postaviti I joss jedno pitanje : a vi ste se bavili I muzikom????….i eto tako neko ko pojma nema o knjizzevnosti dodje sa sisama do tvog nosa kad ti priblizzi mikrofon I pita te nessto prosto da ne znass da li te pita I zassto te pita I pita li se iko issta ili te pitaju sise I imamo li mi problem I sa novinarstvom I sa moguccnostima slobodnog kriticcki obojenijeg missljenja….a nisu te sise bile problem, meni su se one bass I svidele bass pozzelela ih pipnuti, problem je bilo ccim je sisata progovorila…. a kako bi lepo bilo da me je pitala sve to o knjizzevnosti, politici, ideologijama, eksperimentu, strategijama, namerama, pozicijama, identitetima…. ja bih se onda zaljubila u nju), I tako mala moja exitassice SSTA TI MISLISS O CELOJ TOJ IDEOLOSSKOJ KONSTELACIJI EXITA I RECI MI, ”PITAM TE, OZBILJNO TE PITAM, DA LI TI NESSTO MENJASS?”??? …. sstaaaaaaaa moooooolim, jebi se bre ti ssta me smarass, ja ti ne filozofiram I ne kenjam, mene politika ne zanima (slobodni prevod::: mene nissta ne zanima), bitna je energija!!!! pusti me bre da idem dzzipati uz sancheza rogera kojeg li??????

 

mislite da ovo nema veze sa predstavljanjem NEOLITA????? od 20.00h do 21.00 Centar za novu knjizzevnost iz NS, NEOLIT, u sastavu Sinissa Tucicc, Bojan Samson, Dragoslava Barzut I poetsko-politiccki teatar POETSKE RUPE (dussan przzulj I maja solar) ima svoj nastup na stage-u AGORA…. agora kao slobodni trg slobodnih misleccih ljudi ljudi koji misle, to je bio stage naravski najmanje poseccen (osim valjda kada je bio bozzidar djelicc prvog dana), stage gde su se predstavljale razne ngo, gde je duh agore peckao sva mislecca tela da se igraju I proigravaju ovom najveccom ‘kulturnom manifestacijom’ u srbiji….. preliminarni dogovor :::: dussan je moderator, malo cce predstaviti neolit, recci ssta radimo, onda gledamo poetski video rad ivana radenkovicca I maje solar, onda dragoslava, bojan I sinissa ccitaju svoje pesme I malo priccaju o knjizzevnosti, onda poetske rupe izvode performas….. no ::::: ….  bojana nema….. umoran je jer radi o kampu I ne mozze da nastupa….. dussan occarava svojim falusocentriccnim urlanjem I zavodi kao zmija (njegov omiljeni amblem, UPITNIK kao zmija koja izlazi iz taccke, dussan je pravi pitacc, ispitivacc, pitalac, filozof….zato tako ccesto iritira ljude I provocira…. dussan se usudjuje da misli) I tako dussan ni pet ni ssest, ccim izadje daca na binu postavlja pitanje >>>> dragoslava ssta ti misliss o EXITU?? na ssta ona mudro objassnjava vecc pomenuti kontekst odnosa standarda za strance I za nas ovde, pa lepo objasni kako za nju to ni nije nikakav kulturni produkt, I vrhunac svega, draga je dobila akreditaciju za sva 4 dana zbog toga ssto uccestvuje u programu I nastupa I ccita svoje pesme, a draga me odussevljaava jer mrtva ‘ladna kazze dok je dussan pita hocce li sad proccitati nessto?…. hmmmm….. OVDE NE!!!!! puf! fenomenalno!…. boli me piccka za vas kapitaliste I zzderacce svega onoga vrednog ssto radim, ne pada mi na pamet da vam ccitam….. potom, ccita se sinissina poezija, na pitanje o exitu sinissa objassnjava kako je to jedna od mnogih massina, pa proziva patrijarha u svom obaveznom maniru, sve na simpaticcan naccin, dovodi u aktuleni socio-kontekst….. dussan^maja imaju sledecci projekat (uh projekat, kako mi se jezze stidne dlakice od ove recci, jedna takodje uccestala u svakodnevnim terminologijama), dakle PROJEKAT :::::: RAZGOVOR IZMEDJU (TVR)DJAVE I EXITA…i elementi zajebancije, vraccamo se na poccetak, seccate se onog ssto rekoh o zajebanciji i zezatorskoj kulturi….  dakle ironija parodija groteska metafora metonimija satira komiccko….elementi oduvek prisutni I korissceni u porecima umetnicckog, ali I politicckog, filozofskog itd., ali KAKO priccass zajebanciju I da li je ona sama po sebi cilj ili ti je samo sredstvo da kazzess nessto drugo I ozbiljnije, sad se mozzemo pitati o smislu humora, sigurno ste razmissljali o toj ccudesoj skali, paleti, gami humoricckog…. kako je ko duhovit? da li je neko ’sirovo’  duhovit I neprijatan u svom humoru, podjebava uvek druge, ccesto mu je humor diskriminiatorni, ssovinisticcki, omalovazzavajucci… ili neko zna da bude humoristiccan vrlo inteligentno, ili neko ima smisao za vrlo ozbiljan humor, ssto dussan nazvao ozbiljnom neozbiljnossccu ili neozbiljnom ozbiljnossccu…..i najvazznije - SA kOJE POZICIJE NEkO NEkOG ZAJEBAVA?… na ovo sada referiram zbog vazznosti uoccavanja razlike izmedju jednog nastupa pre osam (INDEKSOVO POZORISSTANCE) I kobnog nastupa koji se desio posle (NEOLIT), na ssta ccu se vratiti kasnije I razviti priccu I ssire…. dakle, naizgled kroz zajebanciju, igramo se I MISLIMO, ne? pa mi mislimo jebote… on je exit a ja sam djava….. sve osmisljeno i promissljeno….. koristimo ove uloge da bismo prosto porazgovarali, ne da bismo bili ZA ili PROTIV….. naglassavam joss jednom ovo ssto se retko uoccava ::::: poetske rupe nisu ni ZA ni PROTIV!!!!!…. ne polaze od fisne I relativno stabilne pozicije da bi uopsste mogle smesstati se unutra ili van…. visse je recc o poziciji NE-POZICIJI…. fluidnoj identifikaciji….dakle koristimo tu divnu situaciju ssto u divnom ’slobodnom’ ‘nevinom’ romanticcnom umetnicckom svetu imamo priliku slobodno da se igramo I mozzemo zamisliti dva ‘nevina’ I ‘naivna’ lika, koja naizgled kroz zezanciju razgovaraju, dakle djava I exit!!!! to nas odmah upuccuje I na rodne I polne idenitete, jer opet imamo jednog ON I jednu ONA, to naravno svojski koristimo, pa im odmah kaccimo sledecce epitete….. ONA je naravno pasivna, mirna, rasprostrta, zapravo ona je materija, puka cigla, zemlja, tvrdjava, njen element je rasprostiranje I ona je tu da bude sama posuda u kojoj ON pissa, penetrira, koju on oblikuje, on je forma, on je aktivan,….. Ona je dama, to da, blago je uvredjena ssto on gazi po njoj I radi tu nessto a niko nju ne pita nissta, dok ON njene zzelje ismejava, urla na nju, agresivan je sirov, tipiccan primerak pravog musskonje koji zna po kakvom postupku sa zzenama!…. ONA je u boji cigle, haljina istoccnjacckih ornamenata, mirna ali se I duri, possto je pasivna (njeno mesto NE postoji), ona sedi na sofi….. ON je moderan, cyber, fensiiii, glasan, pomera se, uccutkuje Nju, psuje je, urla……. dalje….. ima mnogo elemenata u koje je bila zavejana ova ‘zezancija’…… ove uloge uccinile nam se vrlo pogodne za likove CENTAR I MARGINA…… ili MAINSTREAM I ALTERNATIVA, KONTR-KULTuRA….. ssta je ovde ssta I da li je uopsste tako transparentno????? dakle mi samo PITAMO…..pitamo na jedan mozzda malo neuobiccajen naccin…. ovo nije pozorisste I ne zanima nas gluma u klasiccnom smislu…. ovo jeste neka vrsta poetskog performansa, ali ne samo ni to….. koristimo ga malo I bezobrazno, kao medijum koji nam dopussta da se ssirimo sa pitanjima, kao medijum (koji je TEXT, ali onda text u deridijanskom smislu, gde su I nassa tela text, I video radovi I muzika I recci, I oralni eksperimenti I gde je sve TELO TEXTA I u tim slovnim snossajima nessto nas provocira da mislimo….. tako onda mislimo I o tim parovima, ne kao u opoziciji ili antinomiji…. samo nam je provokativno da mislimo o tome, inspirisse nas:::: tvrdjava + exit, evrocentrizam + multikulturalizam, tradicija + modernost, cyber sivo srebrno I metal  + mrkozzuta cigla I toplona farbe, ON + ONA….. zanimljivo je to da je text za ulogu ONA pisao dussan, a za ulogu ON ja, iako smo obrnutio ccitali….. dakle stalno izmesstanje uloga I poigravanje….. postavilo se pitanje :::: S KOJE POZICIJE MI KRITIKUJEMO EXIT?????? vrlo je vazzno zapamtiti:::::: poetske rupe nisu ni kritika ni analiza….. o tome smo polozzili raccun u textu koji smo izveli u panccevu I u ns za vreme knj.maratona…. dakle neka vrsta dekonstrukcije, a dekonstrukcije nisu niti U niti VAN, ni unutra ni spolja, niti ulaze u institucije, kao da su pre toga bile spolja, niti su spolja (kao da vecc nisu produzzeni rep onog iznutra) pa laju kao pas margine na ono unutra a niko ih ne slussa, dakle vrlo su ccudne te pozicije ne-pozicije….. koje naravski koriste sve ccarobne elemente ssto im nude I one pozicije unutra I one van, pa koriste njihove vlastite elemente kojima sami sebe vecc podrivaju….. dakle, ako se stekao utisak da je to bila neka ‘kritika’ koja pljuje exit zato ssto nama smeta ssto postoji festival koji je buccan I koji gazi tradiciju I gde su sve narkomani…. (a najvecci problem je u tome ssto u tim ‘transparentnim’ podelama veccina ljudi te svrsta u jedan od tabora, dakle ako si se usudio nessto da pitass o exitu ti si onda protiv I ti si onda sigiurno radikal I idi ucci I spavaj matori nisi ti za zezanje)…. PI PIIII PIIII…. ovo nije bio alarm za gressku….. niko tu ne gressi…. svako ima pravo da stekne utisak kakav hocce I kakav mu se vecc namecce u zavisnosti sa pozicije od koje on polazi……. dakle….. djava se pomalo I zzali na to kako od tog silnog novca exit se nije setio da ofarba njene zidove I malo je sredi (ponako ”tipiccno zzenski” ::::: KUPIIIII MI FARBU (za kosu na primer), ali onda se mora ozbiljno razmisliti I kakav je uloga tog zzaljenja bila uovde)…. vazznija pricca je bila politiccnija….. pitanja kulturne politike NS-a, pitanja odnossenja mainstream-a alternativa I margina, pitanja rodnih I polnih identiteta, pitanja zmijice kobrice uvijaju se oko vratova….. pitanje jednog festivala koji je klasiccna kapitalisticcka MAINSTREAM massina sa svim svojim dobrim I lossim stranama….. otvaramo se prema evropi…. super, niko to ni ne dovodi u pitanje, samo molim vas recite mi ssta sve za vas znacci otvaranje prema evropi???? I koliko po(puss)etika I pro(kle)tika ccete poeticcno popusstiti I progutati samo zato ssto je to evropsko????? ne zanima nas nacionalni identitet niti bilo kakave arhajske pricce o ccuvanju nacionalnog blaga, o russevinama koje bi imale svrhu same po sebi….. dakle niti je bila odbrana tradiranog…… ni za ni protiv….. oko za I okolo protiv….. razgovor….. pitanja…… zajebancija….. ali popriliccno ozbiljna zajebancija…… u prilogu ssaljem delove filma-foto-textova koji su issli na video bimu kao momenat estetizacije ovog diskursa (pored ritma)….. I konaccno ta paralela sa nastupom pre nas….. indeksovo pozorisste je takodje u svom predstavljanju, uz klasiccno ‘glumatanje’(e to je ono ssto ja zovem glumatanje, jer se radi o klasiccnim pozorissnim mehanizmima vrlo popularnim kod nas, tipa nadrealisti, neke audicijske predstave, pun kurac humoristicckih sliccnih dramaturgiji po pinku I ostalim tv….)…. dakle putem zajebancije I pomoccu zajebancije, I pitanje je sad :::: da li samo radi zajebancije????? indexovci su parodirali exit u svom maniru svi smo umirali od smeha I aplaudirali, posle smo zajedno sa njima issli da bivamo I dalje ”exit degenerici” kako su to oni nazvali….. naravski, ni trunka ljutnje ni negodovanja na njihov nastup….. ccestitamo dragi indexovci, dokazali ste joss jedanput da vi pripadate onom svetu zajebancije koju SISTEM uvek I produkuje I dozvoljava I dopussta… kako ste za vreme Slobe kao I samom Slobi bili omiljeni, tako ste I sada…… kako ste (ovo mi je sinissa ispriccao) u svom humoru koristili diskriminatorne possalice, tipa ssiptari su prljavi I ne peru se i ne brissu se posle nuzzde….. tako ste u tom maniru I nastavili….. uobiccajena produkcija onoga ssto ste vecc usvojili ne pitajucci se…… sistemska kritika sasvim odgovarajucca I uzbudljiva sistemu…. vas posle niko necce napadati ni hvatati za ruke cedecci kroz zube ::::: hvala vam ssto ste iskoristili nasse gostoprimstvo, a mene cce sutra zbog ovoga neko karati u bulju…. BIIIp BIP BIIIIIIIIIIIIIIIPPPPPPP………je li ovo bila zakasnela cenzura? samo da smo znali kakvi ste vi pesnici I pesnikinje jebali _ _ _ __–__ _ _ a mi mislili poezija nevina grrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrr


Četvrti deo “Umetnosti davanja” - Josipa Lisac

Posted in Uncategorized on July 6, 2007 by karver07

Josipa Lisac nastupiće 13. jula u Nišu, na Letnjoj pozornici u Tvrđavi u okviru kulturno-humanitarnog projekta “Umetnost davanja”, koji je upriličio nevladin Resurs centar uz finansijsku podršku DIN Filip Moris. Gost na koncertu biće dobitnica prošlogodišnje nagrade MTV Adria, Aleksandra Kovač.

180px-josipa-karlo1.jpg

Josipa Lisac i Karlo Metikoš na Beverly Hillsu u Los Angelesu krajem 70-ih godina

Na konferenciji za novinare saopšteno je da je nastup Josipe Lisac deo četvrte faze projekta “Umetnost davanja”, u okviru kojeg će publici biti ponuđen i koncert poznatog portugalskog fado gitariste Antonia Čaina (9. avgusta), kao i premijera Šekspirovog komada “Nenagrađeni ljubavni trud” u režiji Nikite Milivojevića (31. avgusta). Tvorci “Umetnosti davanja” sprovešće anketu među građanima Niša koja bi trebalo da odgovori na pitanje: gde uložiti novac od prihoda prikupljenih u četvrtoj fazi kroz prodaju karata?.

via Danas